Konstruktivistička psihoterapija - Kad nova značenja otvaraju nove mogućnosti
Možda se osećate anksiozno, preplavljeno ili obeshrabreno zbog pravca kojim je Vaš život krenuo. Možda ste pokušali da promenite stare navike, samo da biste otkrili da se isti obrasci vraćaju iznova i iznova. Konstruktivistička psihoterapija nudi miran i podržavajući prostor za razumevanje zašto se to dešava i kako novi načini viđenja sebe mogu otvoriti vrata smislenoj, održivoj promeni.
Konstruktivizam: Drugačiji pogled na obrasce i promene
Konstruktivistička teorija (psihologija ličnih konstrukata) nastala je sredinom 20. veka kao odgovor na tada dominantne pravce: psihoanalizu i bihejviorizam.
Dok je psihoanaliza akcenat stavljala na unutrašnje nagone i nesvesno, a bihejviorizam na uticaj sredine — što je u oba slučaja osobu stavljalo u pasivnu poziciju — tvorac teorije ličnih konstrukata, Džordž Keli, ponudio je drugačiji pogled:
Metafora „čovek-naučnik“: Kako testiramo sopstvena uverenja
- „Ako se dovoljno trudim, biću cenjen.“
- „Ako izbegavam sukobe, biću bezbedan.“
- „Ako svima udovoljim, voleće me.“
- Nekad su nam hipoteze tako postavljene da ih ne možemo testirati.
- Nekad tumačimo nove „podatke“ kroz stare strahove.
- A nekad uopšte ne eksperimentišemo, već se držimo starih obrazaca, koji su nam ranije bili potrebni za osećaj sigurnosti ili privaćenosti. Otpustiti takva uverenja može delovati rizično, čak i kada od njih imamo više štete nego koristi.
U psihoterapiji često radimo na promeni uverenja (faza 5), ali nekad, takođe, zajedno osmišljavamo nove „životne eksperimente“ (faza 3) i pomažemo Vam da jasnije sagledate njihove ishode (faza 4).
Prošlost ne određuje budućnost: Revizija značenja biografije
– Džordž Keli
Keli je govorio da naša prošlost utiče na nas, ali ne mora da nas trajno određuje.
Ne možemo promeniti ono što se desilo, ali možemo promeniti kako to danas razumemo. Konstruktivizam polazi od ideje da značenje koje pripisujemo događajima u svom životu nije fiksirano – menja se kako se i mi menjamo. S vremenom ga ažuriramo, dopunjujemo, proširujemo…
Kada promenimo način na koji razumemo svoje iskustvo, otvaraju se novi pravci za delovanje. Naša prošlost prestaje da upravlja našom budućnošću.
Konstruktivni alternativizam: Uvek postoji više od jedne perspektive
- stvarnost postoji,
- ali je spoznajemo posredno, kroz sopstvene interpretacije,
- i da se svaka situacija može razumeti na više načina.
Ne postoji jedno jedino „ispravno“ tumačenje stvarnosti. Različita uverenja se ne razlikuju po tome koliko su tačna, već po tome koliko su nam korisna u životu koji živimo.
Na primer, uverenje koje nas je nekada štitilo — poput:
„Ako radim ono što se od mene očekuje, biću voljen/-a“ — u odraslom dobu može voditi sagorevanju na poslu, anksioznosti ili stalnom ugađanju drugima.
Konstruktivistička psihoterapija pomaže da prepoznamo uverenja kojima je, slikovito rečeno, „istekao rok trajanja“ i da ih u sigurnom prostoru preispitamo i, po potrebi, revidiramo.
O konstruktivističkoj psihoterapiji
Cilj konstruktivističke psihoterapije...
Cilj je da razumemo Vaš jedinstven način gledanja na svet i da, tamo gde je potrebno, zajedno pronađemo alternativne perspektive koje Vam mogu doneti više slobode, fleksibilnosti i unutrašnjeg mira. Kako nove perspektive postaju dostupne, dobijate više prostora da birate kako reagujete, kako se odnosite prema drugima i kako napredujete.
Promena se ne dešava kroz forsiranje, već kroz jasnoću, radoznalost i nežno preispitivanje starih značenja.
Kako dalje?
Za mnoge ljude koji se nose sa nezadovoljstvom poslom, anksioznošću ili lošim raspoloženjem, najteži deo je osećaj zaglavljenosti – ponavljanje poznatih obrazaca i nepoznavanje načina kako da ih prekinu.
Ako ste spremni da istražite svoja uverenja i otvorite prostor za nove mogućnosti, možete zakazati besplatnu 20-minutnu online konsultaciju

